OŠ „Branko Radičević“ spremna za polaganje mature i za druge izazove

OŠ „Branko Radičević“ spremna za polaganje mature i za druge izazove

Direktor ove osnovne škole Dragan Đukić kaže da osmi razred završava 59-oro đaka.

Kreativna radionica „Mini-modeli za afričke murale“

Kreativna radionica „Mini-modeli za afričke murale“

U galeriji Mokranjčeve kuće održava se kreativna radionica „Mini-modeli za afričke murale“.

Izložba „Negotinski umetnici“ u Domu kulture

Izložba „Negotinski umetnici“ u Domu kulture

Sinoć je u galeriji Doma kulture “Stevan Mokranjac” otvorena izložba pod nazivom “Negotinski umetnici”

Sutra promocija novog „Baštinika“

Sutra promocija novog „Baštinika“

Novi broj časopisa „Baštinik 19“  biće promovisan sutra u dvorištu Istorijskog arhiva od 19 sati.

Rukometaši se revanširali Dubočici

Rukometaši se revanširali Dubočici

Rukometaši Hajduk Veljka u 21. kolu, Super „B“ lige istok – zapad, na svom terenu savladali leskovačku Dubočicu rezultatom 26:20. Najefikasniji u redovima negotinskog superligaša Aleksandar Ćirić sa...

Sve gotovo za 45 minuta

Sve gotovo za 45 minuta

Fudbaleri Hajduk Veljka u 25. kolu Zone Istok, na svom terenu savladali Svrljig, rezultatom 4:0. Strelci za negotinskog zonaša Vučinić, Vujadinović, Jakovljević i Gavrić, a svi golovi postignuti u...

Jedan gol dovoljan za tri boda

Jedan gol dovoljan za tri boda

Golom Bobija Dimitrijevića, srpskoligaš iz Prahova u 25. kolu Srpske lige Istok, savladao Moravac Orion iz Mrštana. Dunav trenutno na desetom mestu sa 33 boda. U vanrednom 26. kolu fudbaleri Dunava...

Nova pobeda Branika

Nova pobeda Branika

Na terenima Okružne lige Bor, proteklog vikenda odigrane su utakmice 24. kola. Nove pobede zabeležili Branik, Zlot, Poreč i Brestovac. Blizna, Deli Jovan i Slatina do bodova bez borbe. Već sutra od...

Isplata ratnih dnevnica učesnicima rata 1999.

Isplata ratnih dnevnica učesnicima rata 1999.

Iz udruženja ratnih vojnih invalida Srbije svih ratova – „URVIS“ obaveštavaju sve učesnike rata 1999. godine kojima nisu isplaćene nadoknade da to mogu učiniti putem udruženja. Foto: Zvanični logo...

Problemi meštana Plavne – put u lošem stanju nekoliko godina

Problemi meštana Plavne – put u lošem stanju nekoliko godina

Dimitrije Martinović i njegove komšije iz sela Plavna već nekoliko godina imaju problema sa putem. Foto: Dimitrije Martinović

  • OŠ „Branko Radičević“ spremna za polaganje mature i za druge izazove

    sreda, 16 maj 2018 15:31
  • Kreativna radionica „Mini-modeli za afričke murale“

    sreda, 16 maj 2018 15:06
  • Izložba „Negotinski umetnici“ u Domu kulture

    sreda, 16 maj 2018 14:38
  • Sutra promocija novog „Baštinika“

    utorak, 15 maj 2018 15:53
  • Rukometaši se revanširali Dubočici

    utorak, 15 maj 2018 15:36
  • Sve gotovo za 45 minuta

    utorak, 15 maj 2018 15:24
  • Jedan gol dovoljan za tri boda

    utorak, 15 maj 2018 15:09
  • Nova pobeda Branika

    utorak, 15 maj 2018 14:57
  • Isplata ratnih dnevnica učesnicima rata 1999.

    utorak, 15 maj 2018 10:38
  • Problemi meštana Plavne – put u lošem stanju nekoliko godina

    utorak, 15 maj 2018 10:26

Dolazak italijanske Kompanije "Rigoni di Asiago" na područje Krajine, sa namerom da na blizu dve stotine hektara pokrene proizvodnju organskog lešnika, doneo je niz zanimljivih saznanja o mogućnostima i perspektivi razvoja poljoprivrede u našem kraju. Neočekivano, predstavici te Kompanije, medijskih kuća, pa i Ministarstva poljoprivrede upoznali su i prve veće proizvođače lešnika na području negotinske opštine. Reč je o firmi doo Vladejić, koja je u ovom, takoreći, pionirskom poslu od 2008. godine. Bio je to povod za razgovor sa menadžerom firme Danijelom Vladejićem, ekskluzivno za čitaoce novina East Side i portala ES.

ES:  Kada ste se, uz druge delatnosti privatnog posla kojim se bavite, opredelili i za proizvodnju lešnika? 

"Još 2006. godine  smo počeli da razmišljamo o uzgajanju lešnika, ali nam je trebalo  2 godine da pokrenemo taj posao. Konačno, početkom 2008. godine, na potezu KO Dušanovac na 11 hektara, posadli smo prve zasade lešnika."

ES: Koliko je para uloženo u nabavku odgovarajućeg sadnog materijala i na kojim vrstama lešnika bazirate svoju proizvodnju?

"Tada je jedna sadnica lešnika koštala 1,5 evra. Mi smo u kupovinu 7 500 sadnica uložili 11 250 evra. Glavna sorta, na 40% naše plantaže je Rimski. Pomoćne sorte: Romana i Istarski dugi su zastupljene sa po 25%, odnosno na 50 odsto površina, a oprašivači, Halski đin, Crveno Lisni Lambert, Kosford i Ludolf su zastupljeni sa 10 odsto. Počeli smo proizvodnju na 11 hektara, kao što sam rekao, a 2013. godine plantaže smo proširili na dodatnih 7 hektara. Znači, sada se naše plantaže prostiru na ukupno 18 hektara. Mislim da smo trenutno najveći proizvođači lešnika i nadam se da ćemo proizvodnju narednih godina širiti", kaže Danijel Vladejić, menadžer firme Vladejić doo Negotin. 

Na pitanje da li je pred sadnju lešnika bilo potrebno pripremiti zemljište i šta je ta priprema podrazumevala, naš sagovornik kaže:

"Da, bilo je potrebno da prethodno pripremimo zemljište. Ona podrazumeva duboko oranje, tanjiranje i drljanje."

ES: Da li plantaže traže veliki rad, tačnije, šta je bitno i šta je obavezno da se radi u smislu održavanja, zalivanja, drugih tretmana?

"Rad na plantaži može da bude ogroman ukoliko nemate odgovarajuću mehanizaciju i znanje na koji način da je održavate. Govorim iz iskustva jer smo se prve tri godine zaista namučili oko njenog održavanja. Uhodavali smo se i učili, pratili sve što je važno za održavanje zasada lešnika, tako da smo uz nova znanja stekli i rutinu i od tada je sve mnogo lakše. Naravno, veoma je važna i mehanizacija i mi smo se, da tako kažem, pobrinuli da imamo sve što je neophodno za ovu proizvodnju. Potreban je traktor, najbolje je da bude voćarski, zatim tanjirača,  za međuredno obrađivanje do četvrte godine zasada, traktorski atomizer, za zaštitno i preventivno prskanje protiv bolesti i štetočina, obavezno 2 do 3 puta godišnje i folijarnu prihranu 10 do  15 puta godišnje. Potrebna je i traktorska prskalica ako se prska sa totalnim herbicidima u red lešnika, od treće godine starosti plantaže, nikako ranije. Može da bude korisna i  bočna roto freza. Na spisku neophodne mehanizacije nalazi se i Mulser, za košenje trave posle šeste godine i, naravno, berač lešnika posle šeste godine. Sa navedenom mehanizacijom koju je potrebno imati, uz poštovanje svega onoga što je važno za pravilan uzgoj leske i ako se sve uradi na vreme, onda održavanje plantaža postaje lak, rutinski posao. Rezidbu je potrebno uraditi bar jadanput tokom godine. Troškovi pravilnog održavanja lešnika se kreću od 500 do 1 000 evra  godišnje."

ES: Kada su rodili prvi plodovi i u kojim količinama?

"Prvi plodovi se pojavljuju simbolično posle treće godine, a tek posle pete godine isplati se da se bere." 

ES: To znači da ste već imali i ozbiljniji rod na plantažama koje ste podigli 2008. godine. Šta ste uradili sa lešnicima, da li ste ih sačuvali za sopstvene potrebe, da li ste ih i kome prodali  na našem tržištu? Ima li otkupljivača i da li naš lešnik ide u izvoz?

"Upravo ste dotakli temu koja je i nas zabrinula, posle početnog zadovoljstva koje smo imali zbog plantaža koje su rodile, pružale lep prizor i obećavale bogat rod. Suočili smo se sa ozbiljnim problemom jer kada nam je stigla, u petoj  godini,  prva ozbiljnija količina od dve i po tone lešnika u ljusci, nismo mogli da ga prodamo, jer nismo imali kome. Kod nas, u Srbiji i na području Krajine, posebno,  nije bilo organizovanog  otkupa lešnika. Odlučili smo se da to promenimo. Početkom 2014. godine iz Italije smo uvezli celu liniju za preradu lešnika i odmah počeli da ga prerađujemo. Posle nekoliko meseci iste godine  kada smo uložili u kupovinu opreme za preradu,  uspešno smo uspostavili kontakte i potpisali sporazum sa partnerima u Nemačkoj za izvoz i dalju prodaju lešnika. U oktobru 2014. godine  otvorili smo prvu zvaničnu otkupnu stanicu za lešnik u ljusci. Omogućili smo poljoprivrednicima iz cele Srbije da plasiraju svoj lešnik kod nas. Prošlogodišnja otkupna cena od 3 evra za lešnik u ljusci je bila  dosta jaka, zbog veoma loše godine u Turskoj. Mislim da smo uradili dobar posao jer domaći proizvođači lešnika više nisu primorani da kupuju mašine za preradu lešnika. Mogu da ga prodaju nama, po ceni koja je veoma isplativa, a mi imamo sve uslove da ga profesionalno preradimo i plasiramo dalje. Upravo, kroz dve do tri nedelje očekujem da ćemo Nemcima prodati prve količine domaćeg lešnika sa poreklom iz Srbije i veoma sam srećan zbog toga."

ES: Da li će zarada od prodaje lešnika isplatiti ulaganja u zasade i u kom procentu?

"Normalno je da će se ulaganja isplatiti. Jedina mana je što je reč o proizvodnji koja prve efekte daje tek posle 7 do 8 godina, pa i više, ukoliko se plantaže nisu dobro održavale. Ali posle godina strpljena, sasvim sigurno, plodovima rada morate biti zadovoljni."

ES: Imajući sve što ste rekli na umu, da li se može živeti od proizvodnje lešnika? 

"Sve zavisi od vaših troškova i površine. Primera radi, minimalni rod po hektaru plantaže kreće se od 1500 do 3000 kilograma lešnika u ljusci, puta prosečna cena, neka bude oko 2,5 evra i, evo računice." 

ES: Šta ste u dosadašnjoj praksi rada sa lešnicima uočili kao slabosti? Šta nama u državi nedostaje da bi se lešnik učestalije podizao, s obzirom da prirodni uslovi postoje?

"Kao što sam već rekao, najveća slabost nam je bila organizovan plasman lešnika. Od kad smo to rešili otvaranjem otkupne stanice za lešnik u Negotinu, veliki broj ljudi se opredeljuje  za podizanje plantaža i tu proizvodnju. Stekli su poverenje u nas kao sigurnog partnera za plasman. Sada nam je potrebna samo reklama, potrebno je da širimo ideju dalje za moderan posao budućnosti"

ES: Imate li saznanja ko se još bavi proizvodnjom lešnika u Krajini?

"Trenutno mali broj ljudi se osim nas bavi uzgojem lešnika, ali sam siguran da će se situacija brzo menjati. Stalno nas zovu, pitaju o svemu o čemu smo sada pričali, tako da zaključujem da ima onih koji su se već odlučili da krenu našim stopama i počnu novi biznis."

ES: Nesumnjivo, počeli ste pionirski posao kada je podizanje novih voćnih zasada u Krajini u pitanju? Imate 18 ha, za sada, planirate li da širite površine?

"Trenutno nemamo takve planove. Gledamo da što bolje održavamo ono što imamo, a kasnije, videćemo. Moguće je da, ipak, pridodamo još koji hektar postojećim plantažama."

ES: Dakle, govorite u ime svih članova Vaše firme Vladejić, koja je već godinama prisutna u preduzetničkim vodama? 

"Firma  D.O.O. Vladejić uspešno postoji od 1994. godine i stalno se prilagođava novim izazovima veoma dinamičnog tržišta." 

ES: Vaša porodica je brojna i vredna, privatnom biznisu ste podjednako posvećeni svi. Koliko vas je redovno uključeno u posao proizvodnje lešnika?

"Jasno, to je muški deo naše kuće. Moj otac, Đorđe Vladejić je direktor, brat Damir je tehnički direktor, ja sam menadžer. Timski i veoma ozbiljno radimo, uhodani smo. Plantaže  održavamo besprekorno i posvećeni smo kvalitetnoj  preradi lešnika."

ES: Razmišljate li o organskoj proizvodnji posle dolaska Italijana na naše područje, kao zakupca 190 ha zemljišta u državnoj svojini u cilju proizvodnje organskog lešnika?

"Naravno. Mi već dugo razmišljamo o organskoj proizvodnji. Veoma je tražena i cenjena u Nemačkoj i svuda u svetu. Još pre dolaska Italijana smo razmišljali o tome. Jasno vidim sebe u organskoj proizvodnji za koju godinu. Treba samo dobro da se informišem kako to tačno ide. Kada sakupim dovoljno znanja, prvi naredni korak koji ću učiniti zajedno sa porodicom, biće proizvodnja organskog lešnika."

Razgovor sa Danijelom Vladejićem, o porodičnom biznisu u okviru koga je mesta bilo i za perspektivnu proizvodnju lešnika, zaključujemo sa optimizmom da su sve prepreke premostive uz rad i dobru volju. Iskreno verujemo da će ljudi poput Vladejića ubuduće menjati sliku trenutnih površina pod voćnjacima na 465 ha zemljišta u opštini Negotin. Nije naodmet da se zna da je prema poslednjim, dostupnim izveštajima stručnih službi, jabuka bila najzastupljenija voćna vrsta u opštini Negotin, na 148 hektara. Isto toliko je i plantaža pod šljivom (148 ha). Od voćnih vrsta, prisutna je i kruška na 35 ha, orasi na 27 ha, breskva i višnja na po 24 hektara i kupina na 20 ha. Sve ostale voćne vrste prema popisu poljoprivrede iz 2012. godine su zastupljene na površinama manjim od 10 ha. Priča koju smo ispričali, već sada, sasvim je izvesno, značajno menja ovaj statistički podatak.

Dodaj komentar

Molimo Vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija portala EAST SIDE zadržava pravo da - ukoliko ih proceni kao neumesne - ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije EAST SIDE kao i bilo kakvu pretnju, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj. Linkove ka drugim sajtovima ne objavljujemo. EAST SIDE nema nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za njihovo objavljivanje. Redakcija ne odgovara za stavove čitalaca iznesene u komentarima. Vaš komentar može sadržati najviše 1.000 pojedinačnih karaktera i smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Sigurnosni kod
Osveži

Komentari  

00 # mrrk 22-06-2016 13:15
prosle godine je cena na malo bila oko 1800 dinara a na veliko su otkuplivali pa 10 evra kilo moglo i u zamenu za secer ulje ili sl. to je radila homona preduzece za otkup
Odgovori | Odgovori uz citat | Citat
00 # Vlatka 18-04-2016 20:01
Poštovani,
Ja imam parcelu od 3.000.m2 u općini Livno koja ima vodovodno napajanje uz cestu je parcela i puno m2 oko parcele ne obrađenog zemljišta i ja bi se odvažila baviti uzgojem lješnjaka.Nemam nikakvo iskustvo niti informaciju da li postoji otkupna stanica u Livnu,pa Vas molim da mi date par savjeta vezano na ovu temu.
Unaprijed zahvaljujem ,
Vlatka Mikelić
Odgovori | Odgovori uz citat | Citat
02 # Ненад 09-02-2016 09:44
Citat Milan:
Stvarno ne vidim potrebu za cinizam u tvojim rečima . Tvoje je pravo da misliš i da misliš šta god hoćeš. Tvoje je pravo i da radiš onoi za šta si sposoban . Smatram da je red da i ostalima dozvoliš ista prava. U priči ne vidim ništa dirljivo i za suze , ljdi rade to što umeju i kako umeju i
NIŠTA ni tvoje ni moje nisu uzeli ni oteli.


Па не треба бити циничан под условом да они откупљују лешник по праведним ценама па га после извозе, рецимо у Хрватску. Али, ако га рецимо откупљују код нас за 200 дин па после препродају по ко зна колико пута већој цени, онда ...
Odgovori | Odgovori uz citat | Citat
24 # Душан 07-10-2015 17:36
Колика је откупна цена за лечник у љусци ,за 2015.год?
Odgovori | Odgovori uz citat | Citat
34 # Colic Boban 09-03-2015 22:29
Podrzavam Vladejice i sve ostale vredne i postene ljude na svetu!
Odgovori | Odgovori uz citat | Citat
210 # Suza 04-02-2015 17:21
Bravo Danijele menageru.. Salim se, jako vredan decko koji voli ono sto radi i ulaze maksimum u poslovanje svoje firme
Odgovori | Odgovori uz citat | Citat
154 # Bojan 04-02-2015 15:37
Kako je dirljiva prica, suza suzu sustize.
Odgovori | Odgovori uz citat | Citat
10 # uzgajivac 17-01-2016 15:28
Posto volis da places, budi naricaljka a ne proizvodjac!
Odgovori | Odgovori uz citat | Citat
47 # Milan 05-02-2015 22:28
Stvarno ne vidim potrebu za cinizam u tvojim rečima . Tvoje je pravo da misliš i da misliš šta god hoćeš. Tvoje je pravo i da radiš onoi za šta si sposoban . Smatram da je red da i ostalima dozvoliš ista prava. U priči ne vidim ništa dirljivo i za suze , ljdi rade to što umeju i kako umeju i
NIŠTA ni tvoje ni moje nisu uzeli ni oteli.
Odgovori | Odgovori uz citat | Citat

East Side Facebook

Ekonomija

Poziv za projekte EU - preko pet miliona evra za javnu infrastrukuru
13 maj 2018 13:29 - Darko Janošević

U okviru podrške Evropske unije (EU) unapređenju infastrukture u dva regiona- Šumadije i zapadne Srbije i Južne i istočne Srbije, u toku je poziv za [ ... ]

EkonomijaOpširnije...
PSSS Negotin: Stanje voćki dobro, podbacile kajsija i breskva
09 maj 2018 09:07 - Darko Janošević

U Poljoprivredno savetodavnoj stručnoj službi kažu da sve voćarske kulture napreduju dobro, osim breskve i kajsije koje je „ubio“ martovski mraz.

EkonomijaOpširnije...
Konkurs Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
02 maj 2018 13:37 - Darko Janošević

30 miliona dinara bespovratnih sredstava predviđeno je za sufinansiranje izrade planskih dokumenata jedinica lokalne samouprave.

EkonomijaOpširnije...

East Side Twitter

JSN Decor template designed by JoomlaShine.com