Fotografije naučnika Đorđa Stanojevića po prvi put izložene u Negotinu
Autor Jovanka StanojevićIzložbu koja predstavlja podsećanje na vreme bolnih iskušenja za Srbiju, pod nazivom "Bombardovanje Univerziteta u Beogradu 1914", publika u Negotinu, može da razgleda do 23. oktobra u Muzeju Hajduk Veljka Petrovića. Posle Beograda, prošle godine, Negotin je za sada jedini grad u unutrašnjosti Srbije u kome su izložene fotografije Đorđa Stanojevića, zahvaljujući saradnji negotinskog Istorijskog arhiva i Pedagoškog muzeja iz Beograda.
Malo je poznato da je Beogradski Univerzitet granatiran više puta i tokom Prvog svetskog rata. Upravo o tim događajima svedoči izložba pod nazivom "Bombardovanje Univerziteta u Beogradu 1914", koju je kroz dokumentarnu građu, reč i fotografiju u obliku albuma, davne godine početka Velikog rata, priredio tadašnji rektor Univerziteta, profesor Đorđe Stanojević, srpski naučnik. Povodom stogodišnjice Prvog svetskog rata, izložbu je prošle godine organizovao Pedagoški muzej u Beogradu, a Negotin je za sada jedini grad u unutrašnjosti u kome su izložene fotografije srpskog velikana, rođenog Negotinca, istakla je između ostalog njen autor, Branislava Jordanović, muzejski savetnik u penziji, dugogodišnji direktor Pedagoškog muzeja u Beogradu.
„Priređivanjem izložbe Bombardovanje Univerziteta u Beogradu 1914. godine, Pedagoški muzej se pridružio obeležavanju stogodišnjice Prvog svetskog rata. U toku Balkanskih i Prvog svetskog rata (1912-1918) Univerzitet obustavlja rad, trpi velike materijalne gubitke i podnosi mnogobrojne ljudske žrtve. Prema postojećim izvorima, poginulo je sedam nastavnika i oko tri stotine studenata. Grmljavina topova i eksplozije austrijskih granata izazvale su teška razaranja grada i samog Univerziteta. Zgrade i učionice su oštećene, a seminari, laboratorije, naučne zbirke i biblioteke delom su rastureni i opljačkani.
Stotinu i više godina posle, za podsećanje na vreme bolnih iskušenja za Srbiju i tragične dane u istoriji mladog Univerziteta - utočište nauke, poslužilo nam je svedočenje rečju i slikom tadašnjeg rektora Univerziteta, poznatog fizičara, Đorđa Stanojevića. Zabeleženo svedočanstvo dragoceno je, ne samo zbog svoje „dirljive rečitosti i opravdanog bola“ već i zbog „impresivnih fotografija, koje izazivaju negodovanje svih onih koji iskreno vole i poštuju nauku.“
Publikacija Đorđa M. Stanojevića Bombardovanje/Granatiranje Univerziteta u Beogradu sa predgovorom Lisjen Poenkarea, direktora za visoko obrazovanje, i uz 21. fotografiju, nastala je za vreme napada na Srbiju i Beograd 1914. godine, kada je rektor pokušao da spašava zgradu Univerziteta, zavode, laboratorije i biblioteke, fotografišući pri tome posledice razaranja. Objavljena je u Parizu 1915. godine u izdanju M. Vermota.
"Izložba je svojevrsno svedočenje profesora Stanojevića. Kroz dokumentarnu građu, reč i fotografiju priređena je u obliku albuma, koji je ostao da, kao nemi svedok, zameni odzvanjanje glasova studenata i nastavnika hodnicima i zgradama Univerziteta u Beogradu“, zapisala je u katalogu za izložbu u Negotinu, Branislava Jordanović, koja je album Đorđa Stanojevića i njegovo vredno svedočanstvo otkrila proučavajući i radeći na istraživanju u okviru pripreme za izložbu istorije Univerziteta.
Naučnik Đorđe Stanojević – rodonačelnik razvoja srpske naučne i fotografije u boji
Profesor Đorđe M. Stanojević, rođeni Negotinac (1858-1921), bio je profesor fizike i astronomije, pionir modernizacije i industrijalizacije Srbije, zaslužan za izgradnju prvih srpskih električnih centrala i hidrocentrala. Napisao je prve srpske univerzitetske udžbenike iz fizike i prvu knjigu o vazduhoplovstvu. Bio je dekan Filozofskog fakulteta, rektor Univerziteta u Beogradu i, kraće vreme, upravnik Fizičkog instituta i Meteorološke Opservatorije Velike škole, kao i katedre za fiziku. Bio je naučnik koji je prvi eksperimentisao sa prvim rendgen aparatom u Srbiji i zahvaljujući tome dobio je prve fotografije načinjene pomoću X zraka. Smatra se rodonačelnikom razvoja naučne fotografije i fotografije u boji kod nas. „U svakom pogledu Đorđe Stanojević je bio jedinstvena pojava, veliki čovek, prvi u mnogim oblastima koje su Srbiji omogućile prosperitet između 19. i burnog 20. veka“, zaključuje dugogodišnja direktorka Pedagoškog muzeja u Beogradu.
S obzirom na poreklo Đorđa Stanojevića, njegovu izložbu koja predstavlja podsećanje na vreme bolnih iskušenja za Srbiju, publika u njegovom rodnom gradu, moći će da vidi i narednih dana, do 23. oktobra, zahvaljujući saradnji Istorijskog arhiva u Negotinu i Pedagoškog muzeja iz Beograda. Izložba je otvorena pre nekoliko dana u Galeriji Muzeja Hajduk Veljka Petrovića (konak Kneza Todorčeta). Otvorili su je u prisustvu Negotinaca, nadahnutim rečima, Božidar Zejak, direktor Pedagoškog muzeja u Beogradu i Nenad Vojinović, direktor Istorijskog arhiva, najavljujući nastavak saradnje.