Naša medijska kuća dobila je zanimljiv dopis od strane čelnika Vlaške stranke iz Negotina. U dopisu je očigledno nezadovoljstvo pripadnika i čelnika Vlaške stranke koje se tiče medijskog prikaza Vlaha od strane pojedinih medija. Shodno tom problemu, Vlaška stranka poslala je dopis redakcijama Blica, B92, N1, East Side portalu kao i ministru Ivici Dačiću, a mi negotinskoj javnosti prenosimo isti u celosti. 

 

„Poštovani,

Svedoci smo da se, unazad nekoliko godina, takozvano „vlaško pitanje“, pojavljuje u medijima kao nečija želja da pripadnike vlaške nacionalne manjine prikaže kao ljude koji će, u najmanju ruku, blokirati ulazak Srbije u Evropsku uniju. 

A istina je potpuno drugačija i za žaljenje je što mediji u Srbiji (ali i u regionu) nemaju više sluha za ovo „pitanje“ koje se, očigledno, plasira iz određenih krugova „prijateljske“ nam Rumunije i srpskih „rumunofila“. I to u neverovatno pravilnim vremenskim razmacima, što se može veoma lako i jednostavno utvrditi internet pretraživanjem. 

Međutim, mediji kao da nemaju interes da razotkriju ovu ujdurmu i sinhronizovano delovanje „rumunofila“ iz Srbije i nekih formalnih i neformalnih predstavnika Rumunije, već plasiraju tu serviranu priču koja se, kasnije, kao lavina, uvećava, a da, pri tome, nas, autentične Vlahe sa prostora severoistočne Srbije niko o tome ništa nije ni pitao.

Mediji imaju zadatak i obavezu da svojim čitaocima i gledaocima prikažu ono što je očigledno i što je svakom pripadniku vlaške manjine u Srbiji jasno, a to je da je, u poslednjih deceniju i po, uočeno jako delovanje rumunske propagande prema vlaškom stanovništvu u severoistočnoj Srbiji. Republika Rumunija i Rumunska pravoslavna crkva ne kriju da im je namera da Vlahe u Republici Srbiji „prevedu“ u Rumune. To je i suština „vlaškog pitanja“ koje po nama Vlasima i ne postoji. Jer mi znamo da je naša jedina domovina Srbija, u kojoj, sa više ili manje uspeha ostvarujemo svoja manjinska prava, posredstvom nekoliko nevladinih organizacija ili političkih stranaka. Uz sve to, od pre nekoliko godina, u Srbiji deluje i Nacionalni savet Vlaha, kao krovna organizacija svih koji za sebe smatraju da su Vlasi. A to ujedno znači da mediji, o takozvanom „vlaškom pitanju“ treba da razgovaraju sa zvaničnim predstavnicima Nacionalnog saveta Vlaha, a ne sa „ekskluzivnim“ i za novinare uvek spremnim predstavnicima uvek istih političkih stranaka koje su „vlaške“ samo zbog naziva, a u suštini su predstavnici određenih grupacija iz susedne Rumunije. I koji nikada nisu, niti će, biti predstavnici Vlaha, već samo užeg kruga ljudi koji žele da Vlahe preimenuju u Rumune, uprkos činjenici da za to nisu nikada dobili podršku većinskih Vlaha u Timočkoj Krajini.

Pri tome, ostaje nejasno zbog čega se mediji o ovoj temi uvek obraćaju predsedniku samo jedne, navodno, „vlaške stranke“, a zaboravljaju da ima i predstavnika drugih stranaka? I zbog čega, na ovu temu ne govore predstavnici dva nacionalna saveta – Rumuna i Vlaha?

Uostalom, treba li podsećati da je, svakom pojedincu, zagarantovano pravo ijzašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti?

Osim toga, prema poslednjem popisu, 35.330 građana Republike Srbije izjasnili su se kao pripadnici vlaške manjine. Na istom popisu, svega 1.983 građana u severoističnoj Srbiji izjasnili su se kao predstavnici rumunske manjine.

Uostalom, i ta manjina ima svoj Nacionalni savet, tako da niko razuman ne spori pravo svima onima koji smatraju da su Vlasi severoistočne Srbije navodno Rumuni, ili, da su Vlasi, kojima je maternji jezik rumunski (što prema tumačenju srpskih „rumunofila“ znači isto!) da svoja prava ostvaruju kroz ovu organizaciju.

Umesto toga, ta manjina koja želi da bude „glasnogovornik“ svih Vlaha, svojom bukom i uz nesebičnu pomoć svih mogućih resursa susedne Rumunije sebe predstavljaju kao one kojima su ugrožena prava. Kršeći pri tome, prava ogromnog broja Vlaha koji nikada neće prihvatiti da budu Rumuni, niti da im maternji jezik bude rumunski. Bez obzira što je očigledno da je Rumunija, na diplomatskom polju, ostvarila značajne rezultate u internacionalizaciji takozvanog „rumunskog pitanja“.

Naravno, pri tome, Vlasi nikada neće sporiti da, možda, pomenutih 1.983 građana severoistočne Srbije, koji su se izjasnili kao Rumuni, imaju probleme u ostvarivanju prava u oblasti obrazovanja, informisanja i obavljanja veroispovesti na svom jeziku. Ali, zar nismo svedoci da Rumuni u Vojvodini sva ta prava koriste u punom kapacitetu. Dakle, zbog čega ta prava, ne mogu da budu iskorišćena i od strane onih u Timočkoj Krajini koji bi želeli da budu Rumuni? Odgovor je sasvim jasan. Zagovornicima teorije da u „dolini Timoka“, ili Timočkoj Krajini, žive pripadnici rumunske nacionalne manjine (ili Vlasi, koji govore rumunskim jezikom), sasvim je jasno da na popisu nisu dobili „odgovor koji su očekivali“, pa bi da, na drugačiji način obezbede „većinsku podršku“ za svoje ideje.

Za razliku od njih, mi Vlasi, kao starosedeoci na ovim prostorima, uvek smo i uvek ćemo jedinom domovinom smatrati Srbiju, a naš maternji jezik će, kao i uvek biti vlaški. I spremni smo da ove tvrdnje proverimo i na nekom referendumu. 

Vlasi severoistočne Srbije sva svoja prava mogu da ostvare u okviru krovne organizacije Vlaha u Srbiji – Nacionalnog saveta Vlaha, čiji su članovi izabrani na legitiman način i na demokratskim izborima. Bilo bi nerealno reći da su ta prava apsolutno ostvarena, ali, u demokratskim društvima, prava se ostvaruju u insitucijama sistema, a ne bukom u medijima.

A ta buka je kulminirala nakon 24. januara 2012. godine, kada je Nacionalni savet Vlaha doneo odluku o usvajanju vlaškog pisma. 

Po svemu sudeći, to je bio razlog da određeni krugovi u Rumuniji i „rumunofili“ iz Srbije započnu organizovanu hajku na legalno izabrane članove Nacionalnog saveta Vlaha. Optužujući ih da je odluka o vlaškom jeziku nema utemeljenje i da taj jezik, navodno, ne postoji, već da Vlasi treba da govore rumunskim jezikom. Kao da Vlasi sa ovih prostora ne znaju kojim jezikom govore vekovima. 

U skladu sa napred iznetim, molim vas da razmislite o sledećem:

 

1.Da li je dr Predrag Balašević jedini legitimni predstavnik vlaške zajednice u Srbiji, kao i da li, u pravnom i moralnom pogledu on može davati izjave u ime vlaške nacionalne manjine Srbije? 

Pri tome, treba imati u vidu proverljive podatke da je dr Predrag Balašević rumunski đak koji je predsednik prorumunske partije, koja, prema Statutu, na rumunskom jeziku glasi „Partia neamul Rumănesc“.

Isto tako, proverljiv je podatak da se gospodin Balašević, u javnosti, deklariše kao pripadnik rumunske nacionalne manjine. Logično bi bilo da mediji postave pitanje da li takva osoba ima legitimno pravo da predstavlja čak i deo, a nikako kompletnu vlašku zajednicu Srbije.

 

2.Prema Ustavu Republike Srbije, Zakonu o ostvarivanju prava nacionalnih manjina u Srbiji i Zakonu o Nacionalnim savetima nacionalnih manjina, jedini legitimni predstavnik vlaške nacionalne manjine u Srbiji je Nacionalni savet Vlaha.

 

3.Bilateralni sporazum , na koji se poziva gospodin Balašević, od 1.marta 2012.godine iz Brisela, odnosi se isključivo na ostvarivanje prava Rumuna u Republici Srbiji, a ne na status Vlaha. Apsolutno je nelegitimno izjednačavati Vlahe i Rumune u severoistočnoj Srbiji, jer se na zadnjem popisu 2011.godine, na ovom prostoru izjasnilo 35. 330 Vlaha, kao poseban entitet, naspram 1.983 Rumuna.

 

4.Rezolucija 1632. Saveta Evrope (tačka 19. i 20 ) definiše Vlahe istočne Srbije, kao poseban entitet u odnosu na Rumune, te je time vlaška zajednicai od strane međunarodne zajednice priznata kao samobitna.

 

5.Maternji jezik Vlaha je vlaški (nikako rumunski), koji se razlikuje od rumunskog koji je nastao nakon vlaškog jezika, kao što se, uostalom, po etnogenezi razlikuje i vlaški od rumunskog naroda. Nama Vlasima domovina nikada nije bila Rumunija, pa nam ona ne može biti ni matica. Vlasi vekovima žive na prostoru današnje Srbije, zbog čega Srbiju i smatraju jedinom domovinom.

 

Na kraju, ali ne i na poslednjem mestu, treba istaći da mi Vlasi ne želimo da budemo prepreka Srbije na putu ka Evropskoj uniji, a sa druge strane, ne želimo i nećemo dozvoliti da bilo ko postavi pitanje našeg identiteta ili da nas na silu predstavljaju kao Rumune ili Vlahe koji govore rumunski jezik, a sve zarad ostvarivanja nekih interesa koji nisu naši. 

 

U očekivanju da ćete imati razumevanja za iznete stavove, stojim vam na raspolaganju za njihova pojašnjenja i dodatna obrazloženja.

 

Srdačno,

Primarijus dr Siniša Čelojević, Vlaška stranka. 

politika Negotin mediji Vlaška stranka