U duhu vremena kada su u jednoj od najlepših i najstarijih ulica u Negotinu, Knez Mihailovoj, otvorene prve zanatske i trgovinske radnje, Negotinci su se i ovog 19. januara družili, pevali i besedili svom gradu i  krajinskim velikanima.  Šesta „Vesela čaršija“, okupila je sve generacije i zbližila komšije i prijatelje, koji su uz muziku oživeli uspomene davno prošlih vremena  

Održana Vesela čaršija u Knez Mihailovoj ulici

Manifestacija „Vesela čaršija“ u organizaciji Doma kulture „Stevan Mokranjac“ i Turističke organizacije, pod pokroviteljstvom Opštine Negotin, okupila je brojne učesnike i nekoliko stotina posetilaca u ulici koja je nekada važila za glavnu zanatsku i centralnu gradsku i srce varoši negotinske. Stari Negotinci pamte da je u čaršiji uvek bilo veselo, igralo se, pevalo i družilo. Zbog toga manifestacija koja i jeste nazvana po čaršiji i duhu koji je krasi , pruža jedinstvenu priliku da se Krajinci podsete kako je nekada bilo, ali i da lepu tradiciju druženja, topline i bliskosti prenesue na mlađe generacije. Vesela čaršija, uostalom, promoviše i sam grad, njegovu tradiciju i velikane od kojih su svima dobro znani Hajduk Veljko, Mokranjac i Đorđe Stanojević. 

Vesela čaršija ispunila očekivanja

Duh stare čaršije u Negotinu oživeo je i ovog 19. januara na Bogojavljenje, kada prema narodnom verovanju, Bog deli sreću i ispunjava želje ljudi. U Knez Mihailovoj, ili Šećernoj ulici, kako se nekada ona zvala, u većini od 255 sačuvanih kućnih brojeva i danas se neguju sećanja na poznate krajinske zanatlije, trgovce, ugledne i viđene Negotince, koji su temeljili grad kao kulturni i zanatski centar istočne Srbije. 

„Knez Mihailova, najstarija ulica u Negotinu ima više etapa svog razvoja. Važan je period s kraja 19. veka kada je ona bila zanatska čaršija sa brojnim zanatskim prodavnicama i radnjama naših predaka. O drugoj etapi njenog razvoja između dva svetska rata pisao je i ugledni negotinski advokat i hroničar Đorđe Božinović.  Kada je reč o Knez Mihailovoj ulici u njegovim knjigama „Negotin kojeg više nema“ je ostao trag da je u burnim vremenima dvadesetih i tridesetih godina 20. veka u njoj bilo skoncentrisano čak 40 raznih zanata i radionica. Ulica se menjala ali su joj naši preci namenili ulogu urbanog jezgra grada, kao što je to bilo i u periodu između dva svetska rata, ali i posle 1945. godine, kada je nosila ime Vaskrsenjska, a neko vreme i Ulica Oslobođenja. Mnogi je pamte i kao Grobljansku“, rekao je čestitajući Negotincima Bogojavljenje, pozdravom „Bog se javi“, istoričar, kustos Muzeja Krajine u penziji, Nikola Plavšić, autor mnogih monografija i knjiga o Negotinu i Negotincima kroz vreme i istoriju. 

Da je Knez Mihailova ulica ogromnog i otvorenog srca, potvrdili su starosedeoci i njihovi naslednici koji i danas održavaju čuvenu trgovačku tradiciju, pa je Veseloj čaršiji doprinos dalo i više preduzetnika koji ovde uspešno rade i razvijaju svoju delatnost. Ove godine posebne zasluge za okupljanje i druženje ljudi u Veseloj čaršiji dale su i pekare „Matalj“, „Dobrica“ i „Ukus“, više od dvadesetak drugih preduzetnika, koji su izneli svoje slatke i slane specijalitete i izložili ih na štandovima, a manifestaciju su podržale i poznate trgovine koje sa uspehom posluju na našem području. 

Osmesi publike govore da je i ova čaršija bila uspešna

Pohvale  svojevrsnom saboru koji je doneo široke osmehe na lica Krajinaca imali su svi posetioci, bez obzira na godine. Organizator se ove godine potrudio da obezbedi i kutak za najmlađe sugrađane pa je uz starinske slatkiše  i balone, liciderska srca i druge đakonije, deci priuštena i muzička zabava sa poznatim animatorima kojima su se najmlađi sugrađani iskreno radovali. 

Vesela čaršija obezbedila i animatore za decu, baloni se podrazumevaju

Staroj čaršiji koju je, u ime pokrovitelja, otvorio Ljubisav Božilović, predsednik Skupštine opštine, pesmu je posvetio i nazdravio joj, Saša Skalušević, pesnik. Muzički program je himnom Negotina, Šestom rukoveti Stevana Stojanovića Mokranjca, otvorio Stefan Lazarević i Hor OMŠ „Stevan Mokranjac“. Nastupili su i Ana Mrvoš i Old Gard Bend, kao i Starogradski orkestar „Kavaljeri“ i Duvački orkestar „Hajduk Veljko“.

Starogradski orkestar _Kavaljeri_ Gradimira Spasića

Zahvaljujući brojnim sponzorima ponuda je bila bogata, počev od poznatog „čaršijskog“ gulaša do drugih slanih i slatkih specijaliteta. Služena je kuvana rakija i vino krajinskih vinogradara, topli čajevi i sokovi za najmlađe, ali i specijaliteti sa tradicionalnog menija krajinskih lovaca i ribolovaca,  kolači iz kuvara naših baka, ušećerene jabuke, lulice i liciderska srca, svojevrsni zaštitni znak  negotinske „Vesele čaršije“, koja će , sasvim je sigurno, nastaviti da živi na radost Negotinaca.  

Neki su i zaigrali kolo poneti zvucima trube

Foto: Dragan Trikić Bale

 

društvo kultura "Vesela čaršija"