Ovako nas varaju trgovci
Autor Suzana M. JovanovićIako je prošla godina za pčelare u poslednjih sto godina bila jedna od najlošijih, po prinosima meda, sudeći po našim trgovinama, meda ima u izobilju. Nažalost, lažnog.
Falsifikovani med, upozoravaju nas pčelari, prodaje se pod oznakom meda. Sitnim slovima na dnu deklaracije često se navodi da je reč o pekarskom medu, a zapravo je invertni sirup. Kupcima se nudi kao bagremov ili livadski med, a trgovci su se dosetili da se znatno nižim cenama, od onih kod pčelara, približe potrošačima, nudeći taj “med” na akcijama.
“Pekarski med je prirodni med koji je greškom pčelara doveden u stanje pregrevanja, ili je na drugi način izgubio prirodna svojstva. Da se ne bi uništio, ovaj med može da se koristi u pekarskoj industriji, za kolače i ostalo, za zaslađivanje ili za sokove. Međutim, sada se pod nazivom “Pekarski med” prodaju potpuno invertni sirupi koji nemaju veze sa medom”, kaže Slavko Luković, predsednik Društva pčelara „Hajduk Veljko iz Negotina” i član Izvršnog odbora Saveza pčelarskih organizacije Srbije.
Tegla takvog “meda” u našim prodavnicama košta i do 400 dinara. To bi, međutim, potrošačima, morao da bude prvi znak, da nešto nije u redu.
“Činjenica je da je otkupna cena za med u refuzu u buradima pretprošle godine dostizala i 5,2 evra po kilogramu. Kako onda može kilogram bagremovog med u tegli sa etiketom da košta 300 ili 400 dinara. Očigledno je da se radi o tržištu koje je nelegalno i koje se na taj način bavi prevarom naših potrošača”, ističe Luković.
Invertni sirupi, podsećaju nas pčelari, hemijskim procesima, osim boje i ukusa, dobijaju čak i osobinu rastezanja poput pravog meda, ali nažalost, oni nisu med.
“Prvo što potrošači treba da znaju je da se cene pravog meda kreću od 700 do 1200 dinara za kilogram i da sve što košta 300, 400 ili 500 dinara nikako ne može da bude prirodan med. Ako ga firme koje pakuju med otkupljuju od medara za četiri evra po kilogramu, a moraju da ga prevezu, pakuju, a košta i prevoz, i tegla, i etiketa, kako onda može takav med da bude jeftiniji od otkupne cene”, pita Luković.
Lažni med je u naše trgovine naročito prisutan od prošle godine, budući da je upravo ta sezona bila i katastrofalna po prinosima. To, međutim, nije slučaj samo u Srbiji, već i u zemljama regiona, Bugarskoj na primer. Čak se i na negotinskom buvljaku prodaju invertni sirupi, pod oznakom meda, ali se oni mogu naći skuplje nego u lokalnim trgovinama, što potrošača često lažno navodi da je u pitanju pravi med.
“Nizak prinos meda, kakav je bio u 2016. nije zabeležen u poslednjih 100 godina, a prodavnice u Srbiji i buvlje pijace prepune su proizvoda koji nose naziv “Med”. Srpski bagremov med jedan je od najkvalitetnijih u Evropi i svetu, ali se taj njihov kredibilitet ruši podvaljivanjem i plasmanom jeftinog veštačkog meda. Zato je Savez pčelarskih organizacija Srbije doneo odluku da osnuje sopstveni pogon za otkup meda i pčelinjih proizvoda, gde bi od pčelara, članova saveza pčelarskih udruženja Srbije otkupljivali med i plasirali ga direktno. Time bi smanjili broj posrednika, bolje bi vršili kontrolu i onda bi potrošači bili sigurni da kupuju prirodni med”, ističe Luković.
Nije, doduše cena ta koja će vas uveriti da ste kupili pravi med. Invertne sirupe, jednake boje i ukusa kao i med, mogu vam prodati i za znatno više para. Nije ni stvar u tome da je lažni med pristupačniji, već činjenica da on nema lekovita svojstva prirodnog meda, uz čiju se upotrebu jača imunobiološka sposobnost organizma i njegova sposobnost da se brani od virusa i bakterija.
Pravi med se kristališe na sobnoj temperaturu, ali na 40 stepeni, u toploj vodi, ponovo može da se dovede u tečno stanje. Na visokoj temperaturi se pravi med brzo karamelizuje, a veštački je pun mehurića. Pravi će u neprekidnom nizu curiti iz kašike. Još je mnogo pokazatelja koji će vam jasno reći šta je pravi, a šta lažni med, ali je najsigurnije kada znate pčelara, kada znate gde napasa pčele i kakav med pravi.
“Da li se radi o pravom ili lažnom medu možete da utvrdite tek nakon što ga kupite, a onda je već kasno. Zato, kupujte od lokalnih proizvođača jer je to danas jedina garancija da ćete dobiti ono za šta ste i platili”, poručuje Slavko Luković, predsednik Društva pčelara „Hajduk Veljko iz Negotina” i član Izvršnog odbora Saveza pčelarskih organizacije Srbije.