Iako je prošla godina za pčelare u poslednjih sto godina bila jedna od najlošijih, po prinosima meda, sudeći po našim trgovinama, meda ima u izobilju. Nažalost, lažnog.

foto: pixabay.com

Falsifikovani med, upozoravaju nas pčelari, prodaje se pod oznakom meda. Sitnim slovima na dnu deklaracije često se navodi da je reč o pekarskom medu, a zapravo je invertni sirup. Kupcima se nudi kao bagremov ili livadski med, a trgovci su se dosetili da se znatno nižim cenama, od onih kod pčelara, približe potrošačima, nudeći taj “med” na akcijama.

Pekarski med je prirodni med koji je greškom pčelara doveden u stanje pregrevanja, ili je na drugi način izgubio prirodna svojstva. Da se ne bi uništio, ovaj med može da se koristi u pekarskoj industriji, za kolače i ostalo, za zaslađivanje ili za  sokove. Međutim, sada se pod nazivom “Pekarski med” prodaju potpuno invertni sirupi koji nemaju veze sa medom”, kaže Slavko Luković, predsednik Društva pčelara „Hajduk Veljko iz Negotina” i član Izvršnog odbora Saveza pčelarskih organizacije Srbije.

Tegla takvog “meda”  u našim prodavnicama košta i do 400 dinara. To bi, međutim, potrošačima, morao da bude prvi znak, da nešto nije u redu.

Činjenica je da je otkupna cena za med u refuzu u buradima pretprošle godine dostizala i 5,2 evra po kilogramu. Kako onda može kilogram bagremovog med u tegli sa etiketom da košta 300 ili 400 dinara. Očigledno je da se radi o tržištu koje je nelegalno i koje se na taj način bavi prevarom naših potrošača”, ističe Luković.

foto: pixabay.com

Invertni sirupi, podsećaju nas pčelari, hemijskim procesima, osim boje i ukusa, dobijaju čak i osobinu rastezanja poput pravog meda, ali nažalost, oni nisu med.

Prvo što potrošači treba da znaju je da se cene pravog meda kreću od 700 do 1200 dinara za kilogram i da sve što košta 300, 400 ili 500 dinara nikako ne može da bude prirodan med. Ako ga firme koje pakuju med otkupljuju od medara za četiri evra po kilogramu, a moraju da ga prevezu, pakuju, a košta i prevoz, i tegla, i etiketa, kako onda može takav med da bude jeftiniji od otkupne cene”, pita Luković.

Lažni med je u naše trgovine naročito prisutan od prošle godine, budući da je upravo ta sezona bila i katastrofalna po prinosima. To, međutim, nije slučaj samo u Srbiji, već i u zemljama regiona, Bugarskoj na primer. Čak se i na negotinskom buvljaku prodaju invertni sirupi, pod oznakom meda, ali se oni mogu naći skuplje nego u lokalnim trgovinama, što potrošača često lažno navodi da je u pitanju pravi med.

Nizak prinos meda, kakav je bio u 2016. nije zabeležen u poslednjih 100 godina, a prodavnice u Srbiji i buvlje pijace prepune su proizvoda koji nose naziv “Med”. Srpski  bagremov med jedan je od najkvalitetnijih u Evropi i svetu, ali se taj njihov kredibilitet ruši podvaljivanjem i plasmanom jeftinog veštačkog meda. Zato je Savez pčelarskih organizacija Srbije doneo odluku da osnuje sopstveni pogon za otkup meda i pčelinjih proizvoda, gde bi od pčelara, članova saveza pčelarskih udruženja Srbije otkupljivali med i plasirali ga direktno. Time bi smanjili  broj posrednika, bolje bi vršili kontrolu i onda bi potrošači bili sigurni da kupuju prirodni med”, ističe Luković.

foto: pixabay.com

Nije, doduše cena ta koja će vas uveriti da ste kupili pravi med. Invertne sirupe, jednake boje i ukusa kao i med, mogu vam prodati i za znatno više para. Nije ni stvar u tome da je lažni med pristupačniji, već činjenica da on nema lekovita svojstva prirodnog meda, uz čiju se upotrebu jača imunobiološka sposobnost organizma i njegova sposobnost da se brani od virusa i bakterija.

Pravi med se kristališe na sobnoj temperaturu, ali na 40 stepeni, u toploj vodi, ponovo može da se dovede u tečno stanje. Na visokoj temperaturi se pravi med brzo karamelizuje, a veštački je pun mehurića. Pravi će u neprekidnom nizu curiti iz kašike. Još je mnogo pokazatelja koji će vam jasno reći šta je pravi, a šta lažni med, ali je najsigurnije kada znate pčelara, kada znate gde napasa pčele i kakav med pravi.

Da li se radi o pravom ili lažnom medu možete da utvrdite tek nakon što ga kupite, a onda je već kasno. Zato, kupujte od lokalnih proizvođača jer je to danas jedina garancija da ćete dobiti ono za šta ste i platili”, poručuje Slavko Luković, predsednik Društva pčelara „Hajduk Veljko iz Negotina” i član Izvršnog odbora Saveza pčelarskih organizacije Srbije.

 

Dodaj komentar

Molimo Vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija portala EAST SIDE zadržava pravo da - ukoliko ih proceni kao neumesne - ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije EAST SIDE kao i bilo kakvu pretnju, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj. Linkove ka drugim sajtovima ne objavljujemo. EAST SIDE nema nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za njihovo objavljivanje. Redakcija ne odgovara za stavove čitalaca iznesene u komentarima. Vaš komentar može sadržati najviše 1.000 pojedinačnih karaktera i smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Sigurnosni kod
Osveži

JSN Decor template designed by JoomlaShine.com