Ozima pšenica dobro podnela ledeni talas
Autor Jovanka StanojevićVeoma niske temperature kojima je bilo zahvaćeno i područje Borskog okruga nisu ugrozile ozime useve strnih žita kojima je jesenas posejano oko 20 hiljada hektara oranica. Poljoprivredni stručnjaci i naši saradnici iz PSSS Negotin ističu da je stanje ozime pšenice dobro kao i da višednevni konstantni minus nije mogao da ošteti pšenicu jer je ona dobro pripremljena „ušla“ u zimu, kao i zbog snežnog pokrivača visine od 10-15centimetara
Trenutno stanje ozimih strnih žita na terenu u opštinama Borskog okruga je dobro, a niske temperature od početka nove godine nisu mogle da oštete pšenicu koja je dobro pripremljena ušala u zimu. Ističe na početku razgovora za portal East Side, Vladica Stefanović diplomirani inženjer poljoprivrede, savetodavac za ratarstvo u Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi (PSSS) Negotin. Međutim, ozimu pšenicu je tokom ledenog talasa štitio i snežni pokrivač, visine od 10 do 15 centimetara. „Tokom zimskog perioda otpornost pšenice na mrazeve se postepeno smanjuju jer se u biljnim ćelijama smanjuje i količina monosaharida neophodnih za procese disanja i snižavanje tačke mržnjenja“, kaže sagovornica portala ES, izražavajući nadu da do takvog ishoda neće doći.
Na teritoriji Borskog okruga ozimim strnim žitima posejano je 20 hiljada hektara, a tokom procesa u koji ulaze počev od setve, prolaze kroz više razvojnih faza i, naravno, klimatskih uslova. „ U prvom delu svog razvoja pšenica ima manje potrebe u toploti, odnosno sve do faze vlatanja. Prema istraživanjima neke sorte pšenice mogu da podnesu mrazeve i do -25 stepeni, pod uslovom da su pokrivene snežnim pokrivačem, koji zahvaljujuću slaboj provodljivosti dobro čuva toplotu u zemljištu. To znači da je temperatura ispod snežnog pokrivača veća za 10 do 15 stepeni u odnosu na spoljnu temperaturu vazduha iznad zemlje. Otpornost pšenice na mrazeve zavisi i od vremena i dubine setve, režima ishrane i stanja vlažnosti zemljišta. Ozima pšenica posejana u optimalnom roku prolazi kroz period pripreme za zimu (kaljenje) u povoljnim toplotnim uslovima. Dubinom setve reguliše se otpornost pšenice na mrazeve tako što se osiguravaju povoljni uslovi za formiranje čvora bokorenja u zemljištu na dubini oko 2cm kako bi bio zaštićen od izmrzavanja. Sistem ishrane i režim vlažnosti zemljišta imaju, takođe, značajnu ulogu jer optimalna obezbeđenost biljaka vodom i biljnim asimilativima omogućava nesmetan predzimski porast biljaka i sintezu organskih jedinjenja u listovima. Sve ovo ukazuje da je otpornost pšenice na niske temperature i mrazeve rezultat veoma složenih fizioloških procesa, koji se odvijaju u biljkama tokom predzimskog perioda. Zato se uvek apeluje na poljoprivrednike da ispoštuju optimalne rokove setve i sve ostale uslove koji su potrebni pšenici, kako bi što spremnija ušla u zimski period i kako bi se nesmeteno razvijala bez posledica koje bi uticale na prinos“, zaključuje Vladica Stefanović iz PSSS za Borski okrug u Negotinu.