Izložba arhivske crkvene građe: Temelj na kojem počiva crkva
Autor Suzana M. JovanovićIzložba istorijskih dokumenata koji se čuvaju u Arhivu Srpske pravoslavne crkve, dopunjena za postavku u Negotinu u saradnji sa ovdašnjim Istorijskim arhivom, okupila je u galeriji Doma kulture „Stevan Mokranjac“ istinske zaljubljenike u zagonetni svet prošlosti, a posebno u onaj njen istorijski deo, sudbonosan za srpski narod.

Izložba „Beogradska Mitropolija i srpski duhovni prostor 1804-1918”, čiji je autor mr Radovan Pilipović, direktor Arhiva Srpske Pravoslavne Crkve, značajan je istorijski prikaz okolnosti u kojima je sazrevala naša duhovnost, kroz prizmu ne samo biografija značajnih crkvenih zvaničnika, jerarha SPC, već i kroz čitav niz dokumenata koji sveobuhvatno obrađuju i dokumentuju, kako reče Nenad Vojinović, direktor Istorijskog arhiva Negotina, onaj period kada se zapravo i stvarala srpska crkvena istorija.

Za potrebe ove izložbe, istakao je i njen autor rehabilitovano je čak 500 dužnih metara arhivske građe crkvenog porekla iz starijeg perioda i određeno je nekoliko arhivskih fondova i zbirki među kojima se ističu fondovi Konzistorije Mitropolije beogradske Kneževine i Kraljevine Srbije, kao i zbirke mitropolita Mihaila, Ikokentija i Dimitrija.
“Izložba pokazuje duhovno jedinstvo eparhija tadašnje Kneževine i Kraljevine Srbije i drugih eparhija u takozvanim neoslobođenim oblastima. Ovde za potrebe Istorijskog arhiva u Negotinu mi smo pokazali i najstariju administrativnu dokumentaciju Eparhije timočke počevši od 1833. godine, kao i neka dokumenta koji se tiču vizuelnog izgleda crkava i manastira, starih razglednica manastira Bukovo, Suvodol, Vratna i raznih gradskih crkava na području Eparhije timočke”, kaže mr Radovan Pilipović, direktor Arhiva SPC.

Izložba je, čulo se u galeriji doma kulture, prvi izraz saradnje Istorijskog arhiva Negotina i Arhiva patrijaršije. Ona je i rađena u nadi da će se javnost, kroz karakteristične primere i ciljno odabrana dokumenta, upozna sa „prirodom fondova Arhiva SPC, kao i to da će se pitanje crkvene arhivistike konačno rešiti uz pomoć nadležnih u Crkvi i državi“.
„Ovaj istorijski period predstavlja temelj na kojem počiva naša pravoslavna crkva“, podsetio je jerej Marko Pajčin, paroh negotinski, podsetivši na osnivanje Eparhije timočke i prvog timočkog episkopa Dositeja Novakovića i na njihove napore da se ovaploti pravoslavlje na ovim prostorima i uspostavi duhovni red kakvog poznajemo i danas.
„Verujem da će ova izložba višestruko doprineti i saznanjima o značaju koji su naši preci ulagali da bismo danas imali temelj, osnovu na kojoj naša crkva skladno stoji i služi Bogu i svome narodu“, istakao je jerej Pajčin.

Izložba o Beogradskoj mitropoliji, ali i srpskom duhovnom prostoru u periodu od 1804. do 1918. prvi put je predstavljena srpskoj javnosti u Beogradu 2013. Pre dve godine ova značajna dokumenta bila su prikazana i u Banjaluci, a sada bi, nakon Negotina, istakao je Episkop timočki Gospodin Ilarion mogla da obiđe i druge gradove u našoj eparhiji.
„Ona je podsećanje na prošlost, amanet za budućnost, istorijsko svedočanstvo koje nam veli da čuvajući prošlost, stvaramo budućnost“, istakao je, između ostalog, vladika Ilarion podsećajući koliko u ovo vreme savremene tehnologije ovakve izložbe bude u nama iskonsku potrebu za saznanjem o prošlosti.
Izložbu su posetili brojni Negotinci i sveštenstvo, a svojim skladnim pojanjem uveličao je i hor crkve Svete Trojice pod upravom Svetlane Kravčenko. Pratio ju je i luksuzni katalog, zapravo drugo dopunjeno izdanje, koje su publikovali Istorijski arhiv Negotina i Arhiv SPC.





