Milioni strankama koje su osvojile poslaničke mandate
Autor Jelena PerićStranke koje su na izborima prešle cenzus i osvojile mandate u novom sazivu parlamenta, do kraja 2016. godine će inkasirati od 3.307.945 dinara pa do čak 260.277.169 dinara koliko će na raspolaganju imati SNS.

Dok za povećanje plata i penzija nema sredstava, za Finansiranje redovnog rada političkih subjekata ove godine je izdvojeno 871 milion dinara. Na pomen ove cifre, prosečan građani Srbije ne može a da se ne zapita odakle toliki novac, kad se stalno ističe da ga nema i da su nam neophodne mere štednje, kao i za šta je predviđen.
Naime, sredstva za ovu svrhu se izdvajaju, kako je propisano Zakonom o finansiranju političkih aktivnosti, iz poreskih prihoda budžeta države, i to se izdvaja 0,105 odsto što ove godine iznosi 871 milion dinara. Budući da je zaključno sa 10. aprilom ove godine, već raspodeljeno je 290.360.000 dinara na stranke koje su do tog trenutka činile saziv parlamenta, preostalo je da se do kraja godine raspodeli još 580.720.000 dinara strankama koje će činiti novi saziv skupštine. Tako će za svaki osvojeni mandat
- SNS dobiti 248.356 dinara,
- SPS 288.676 dinara,
- SRS 323.083 dinara,
- DS 342.781 dinar,
- Dosta je bilo 340.060 dinara,
- SDS/LDP/LSV 371.434 dinara,
- DSS/Dveri 370.016 diara,
- SVM 363.029 dinara,
- BDZ Sandžaka 403.903 dinara,
- DA Sandžaka 375.051 dinara,
- Zelena stranka 644.311 dinara,
- PDP 413.496 dinara.
Izdvojeni novac je namenjen za rad sa biračima, troškove prevoza i održavanje skupova, kao i troškove promocije i za zarade zaposlenih i komunalne troškove. Iako je zabranjeno da se ovaj novac troši za finansiranje izborne kampanje, nema razloga za brigu, jer je i za tu namenu iz budžeta izdvojena suma u milionima, tačnije 464 miliona dinara, a stranke koje su osvojile poslaničke mandate u narednih 5 dana će dobiti preostalih 80 odsto novca koji je izdvojen za finansiranje izborne kampanje, a koji će biti raspoređen strankama prema broju osvojenih mandata.
I dok se narodu „stežu kaiševi“, smanjuju plate i penzije, uvode zabrane zapošljavanja, racionalizacije i druge mere štednje, jasno je na čemu država nema nameru da štedi.





